HELENSKI KORENI ANTROPOCENTRIZMA

  • ŽELJKO KALUĐEROVIĆ Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
  • ZLATAN DELIĆ Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Ključne reči: Aristotel, presokratovci, koreni, antropocentrizam, logos, razboritost, mišljenje, opažanje

Apstrakt

Zapadna civilizacija, čija je vizura kosmosa i dalje prevalentno antropocentrička, ishodišnu tačku vlastitih stanovišta pronalazi u judeo-hrišćanskoj tradiciji i u stavovima antičkih filozofa. U traženju antecedenata vizije čoveka kao posebnog bića među drugim prirodnim bićima, fokus istraživanja u ovom radu biće na Aristotelovom corpus-u odnosno na sačuvanim fragmentima presokratovaca. Postoji, najpre, visok stepen saglasnosti među istoričarima filozofije da je Stagiranin, svojim imperativomzajasnim razlikovanjem između razboritosti odnosno mišljenjai opažanja, dominantno doprineo utemeljenju moderne građanske epohe na logocentrizmu i antropocentrizmu. Autori su, zatim, utvrdili da nagoveštaji antropocentričkih pristupa, i pored strukturalnih prepreka u njihovim koncepcijama, mogu da se pronađu kod pitagorejaca, Parmenida, Empedokla, Anaksagore i Demokrita. Presokratovac koji je, ipak, najjasnije anticipirao potonja antropocentrička stanovišta bio je Alkmeon iz Krotona. Njegov stav da se čovek razlikuje od drugih živih bića po tome što on jedini razume dok druga živa bića primaju osete ali ne razumeju, predstavlja, zaključak je autora, nagoveštaj Aristotelove i tvrdnji mnogih kasnijih mislilaca da se logoske sposobnosti mogu pripisivati isključivo ljudima i da čovek ima ontološki primat u odnosu na druga živa bića.

Reference

Allan, D. J., The Philosophy of Aristotle, Oxford University Press, Oxford 1979.

Aristotel, Analitika II, u: Analitika I-II. Kategorije. O izrazu, PAIDEIA, Beograd 2008.

Aristotel, Metafizika, PAIDEIA, Beograd 2007.

Aristotel, Metafizika, Liber, Zagreb 1985.

Aristotel, Nikomahova etika, Hrv. sveuč. nakl., Zagreb 1992.

Aristotel, O delovima životinja. O kretanju životinja. O hodu životinja, PAIDEIA, Beograd 2011.

Aristotel, O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.

Aristotel, O nebu. O postajanju i propadanju, PAIDEIA, Beograd 2009.

Aristotel, O pamćenju i prisećanju, u: O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.

Aristotel, Politika, Liber, Zagreb 1988.

Aristotel, Topika, u: Topika. Sofistička opovrgavanja, PAIDEIA, Beograd 2008.

Aristotelis Opera, ex. rec. Immanuelis Bekkeri, ed. Acad. Regia Borrusica, I-V, Berlin 1831-1870. Novo izdanje je pripremio O. Gigon, Berlin 1970-1987. Svi Aristotelovi navodi sravnjivani su prema ovom izdanju.

Barnes, J., Early Greek Philosophy, Penguin Putnam, New York 2001.

Burnet, J., Early Greek Philosophy, The World Publishing Company, Cleveland and New York 1962.

Cherniss, H., Aristotle’s Criticism of Presocratic Philosophy, OCTAGON BOOKS INC., New York 1964.

Diels, H., Kranz, W., Die Fragmente der Vorsokratiker I-III, Strauss & Cramer GmbH, Weidmann 1985-1987.

Diels, H., Predsokratovci fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb 1983.

English, R. B., ”Democritus’ Theory of Sense Perception”, u: Transactions and Proceedings of the American Philological Association, Vol. 46. (1915).

Hussey, E., The Presocratics, Bristol Classical Press, Indianapolis 1995.

Jaeger, W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press, Oxford 1967.

Kaluđerović, Ž., „Aristotelovo razmatranje logosa, „volje” i odgovornosti kod životinja”, u: Filozofska istraživanja, 122, god. 31, sv. 2, Zagreb 2011.

Kaluđerović, Ž., „Elejsko biće”, u: Pedagoška stvarnost, god. LIX, br. 2, Novi Sad 2013.

Kaluđerović, Ž., Dike i dikaiosyne, Магнаскен, Скопје (Македонија) 2015.

Laks, A., ”Soul, sensation, and thought”, u: A. A. Long (ed.), The Cambridge Companion to EARLY GREEK PHILOSOPHY, Cambridge University Press, Cambridge 1999.

Long, A. A., ”Thinking and Sense-Perception in Empedocles: Mysticism or Materialism?”, u: The Clasiccal Quarterly, New Series, Vol. 16, No. 2. (Nov., 1966).

Mattéi, J. F., Pitagora i pitagorovci, Jesenski i Turk, Zagreb 2009.

Minar, E. L. Jr., ”Parmenides and the World of Seeming”, u: The American Journal of Philology, Vol. 70, No. 1. (1949).

Perović, M. A., Filozofija morala, Cenzura, Novi Sad 2013.

Platon, Država, BIGZ, Beograd 1993.

Platon, Ijon. Gozba. Fedar, Kultura, Beograd 1955.

Platon, Kratil (u: Kratil. Teetet. Sofist. Državnik), ΠΛΑΤΩ, Beograd 2000.

Platon, Fedon, u: Dijalozi, Kultura, Beograd 1970.

Platon, Zakoni, Dereta, Beograd 2004.

Platon, Phaidon. Das Gastmahl. Kratylos, Werke: in 8 Bd.; griech. u. dt., dritter band, Hrsg. von G. Eigler, Wissenschaftliche buchgesellschaft, Darmstadt 1988.

Ross, W. D., Aristotle, METHUEN & CO LTD and BARNES & NOBLE INC, London, New York 1966.

Ross, W. D., Aristotle DE ANIMA, Oxford University Press, Oxford 1999.

Singer, P., Oslobođenje životinja, Ibis grafika, Zagreb 1998.

Vlastos, G., ”The Physical Theory of Anaxagoras”, u: The Philosophical Review, Vol. 59, No. 1. (Jan., 1950).
Objavljeno
16. 06. 2016.
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI