LOGOSNOST PHYSISA U HERAKLITOVOJ FILOZOFIJI

  • ANA MILJEVIĆ Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Ključne reči: Heraklit, physis, počelo, logos, vatra, mera, polemos, paradoks

Apstrakt

Autor u radu razmatra pojam vatre kao temeljni pojam u Heraklitovoj filozofiji, analizirajući niz fragmenata koji se na ovaj pojam odnose. Osnovna teza je da vatra, kao tvarno počelo bivstvovanja, način tog bivstvovanja nalazi u stalnom bivanju, koje je determinisano principom mere (μέτρον), a po nužnosti međusobno napetih krajnosti (πόλεμος). U pojmu mere autor vidi vezu između onoga što donose Heraklitovi rečni fragmenati i određenja vatre. Iako se čini da je ova teza već prisutna u Hajdegerovom tumačenju Heraklitove vatre kao drugog imena za bivstvovanje, rad za razliku od Hajdegerove interpretacije insistira na vezi pojma logosa i pojma vatre kao tvarnog počela. Time je izbegnut tautološki odnos pojmova ἓν τὸ σοφόν (Jedno-mudro), λόγος (logos) i τό πῦρ (vatra), a Heraklitovo shvatanje prirode vraćeno u okvire kosmološkog perioda antičke filozofije kome povesno i pripada.

Reference

Aristotel, Мetafizika, prev. Blagojević U. Slobodan, Paideia, Beograd, 2007. Aristotel, Fizika, prev. Ladan, T., Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1988. Burnet, J., Early Greek Philosophy, A & C Black, London, 1920.
Diels, H., Die Fragmente der Vorsokratiker, Bd. 1, Weidmannsche Buchhandlung, Berlin, 1906.
Gomperz, T., Griechische Denker (eine Geschichte der Antiken Philosophie), Bd. 1., Vereinigung Wissenschaftlicher Verleger, Berlin und Leipzig, 1922.
Guthrie, W., A History of Greek Philosophy, Vol. 1, u The Earlier Presocratics and the Pythagoreans, Cambridge University Press, London, 1978.
Guthrie, W., Flux and Logos in Heraclitus, Modern Studies in Philosophy/The Pre- Socratics, Anchor Books, New York, 1974, pp. 197-213.
Hajdeger, M., Filozofija, metafizika, teologija, Velet, Beograd, 1998.
Heidegger, M.–Fink, E., Heraklit (Seminar Wintersemester 1966/1967), Vittorio Kostermann, Frankfurt a/M, 1970.
Hegel, G.V. F., Istorija filozofije 1, Kultura, Beograd, 1970.
Heraklit, Svjedočanstva i fragmenti, prev. Majnarić, N., Matica Hrvatska, Zagreb, 1951. Jeger, V., Teologija ranih grčkih filozofa, Službeni glasnik, Beograd, 2007. Kaluđerović, Ž., Heraklitova vatra, u Pedagoška stvarnost, br. 9–10, Novi Sad, 2009. Kaluđerović, Ž., Dike i dikaiosyne, Magnasken, Skopje, 2015.
Kirk, G. S., Natural Change in Heraclitus, Modern Studies in Philosophy (The Pre- Socratics), Anchor Books, New York, 1974, pp.189-197
Кoplston, F., Istorija filozofije, Grčka i Rim, BIGZ, Beograd, 1988.
Lesher, T. H, Heraclitus’ Epistemological Vocabulary, u: Hermes, 111. Bd., H. 2,1983, p.155-170.
Marković, M., Filozofija Heraklita Mračnog, Nolit, Beograd, 1983.
Platon, Kratil, Studentski centar sveučilišta, Zagreb, 1976.
Vlastos, G., On Heraclitus, u: The American Journal of Philology, vol.76, No.4,1955, pp. 337-368
Zeller, E., Die Philosophy der Griechen in ihrer geschichtlichen Entwicklung, erster Teil, zweite Hälfte, O. R. Reisland, Leipzig, 1919.
Žunjić, S., Heraklitov logos kao zbirajuća zbranost, u Filozofske studije XI, Beograd,
1979.
Objavljeno
11. 05. 2017.
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI