PLATONOVA "IDEJA DOBRA" I HERAKLITOVO UČENJE O "LOGOSU"

ANA MILJEVIĆ

Apstrakt


Oslanjajući se na izvorne tekstove Platona i Heraklita, te u njihovom sučeljavanju autor utvrđuje onto-epistemološku vezu između njihovih filozofskih pozicija. Heraklitovu fonetsku igru kroz istozvučnost reči ξὺν νόῳ – ξυνῷ rad vidi kao ključ za razumevanje pojma logosa kao onog zajedničkog/opšteg svih stvari u bivstvovanju. Ukoliko ići za onim što je opšte to jest zajedničko (ξυνῷ) znači slediti ono umno (ξὺν νόῳ) i logos koji je opšti/zajednički (λόγος) kako to Heraklit u nekoliko fragmenta ističe, onda je Platonova idejom dobra u šestoj knjizi Države na tragu Heraklitovog učenja o logosu. Rad pokazuje da onto-epistemološko ustrojstvo Platonove ideje dobra počiva na distinkciji Heraklitovih pojmova ξὺν νόῳ i ξυνῷ. U ovom kontekstu rad propituje uticaj koji je Heraklit ostavio na Platonovu epistemologiju i otvara pitanje početka epistemološke misli bez pretenzije da ga potpuno reši. Postavljanju ovog pitanja ide u prilog fragment DK22 B41 i Heraklitov izraz ἐπίστασθαι γνώμην koji autor tumači kao razumeti spoznaju i time Platonovo učenje o idejama čita predsokratovski.


Ključne reči


Platon, Heraklit, ideja dobra, logos, epstemologija, ontologija

Ceo tekst:

PDF

Reference


Aristotel, Fizika, Globus, Zagreb, 1988.

Barnet, Dž., Rana Grčka filozofija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004.

Diels, H. Die Fragmente der Vorsokratiker Bd. 1, Weidmannsche Buchhandlung, Berlin, 1906.

Diels, H., Sibyllinische Blätter, Druck und Vrlag von Georg Reimer, Berlin, 1890. Fränkel, H., The Thought Pattern in Heraclitus,in Modern Studies in Philosophy, The

Pre-Socratics, pp. 309-337, 1974.

Gerson, L.P., Acient Epistemology, University Press, Cambridge, 2009.

Guthrie, W., A History of Greek Philosophy Vol.1, University Press, Cambridge, 1978. Hajdeger, M., Filozofija, metafizika, teologija, Velet, Beograd, 1998.

Hajdeger, M., Uvod u metafiziku, Vuk Karadžić, Beograd,1976.

Heideger, M., Fink, E., Heraklit (Seminar Wintersemester 1966/1967), Vitorio Klostermann, Frankfurt a/M, 1970

Heraklit, Svjedočanstva i fragmenti, prev. Majnarić, N., Matica hrvatska, Zagreb, 1951.

Fränkel, H., The Thought Pattern in Heraclitus, in Modern Studies in Philosophy, The Presocratics, Anchor Books, New York, 1974.

Hölscher, U., Paradox, Simile, and Gnomic utterance in Heraclitus, in Modern Studies in Philosophy, The Pre-Socratics, Anchor Books, New York, 1974, pp. 229-238.

Koplston, F., Istorija filozofije, Grčka i Rim, BIGZ, Beograd, 1988.

Laertije, D., Životi i mišljenja istaknutih filozofa, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1977.

Lesher, T. H., Heraclitus’ Epistemological Vocabulary, in Hermes, 111. Bd., H. 2,

, pp. 155-170.

Marković, M., Filozofija Heraklita Mračnog, Nolit, Beograd ,1983.

Minar, E. L., The Logos of Heraclitus, in Classical Philology, Vol. 34, No.4., 1939, pp. 323-341.

Platon, Država, Kultura, Beograd, 1969.

Platon, Ijon, Gozba, Fedar, BIGZ, Beograd, 1979.

Platon, Kratil, Studentski centar sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1976.

Πλάτων, Πολιτεία, Retrieved January 2016. http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0167%

Abook%3D1%3Asection%3D343a

Raymond, A. P. Jr., Symboland Structure in Heraclitus, in A Journal for Ancient Philosophy and Science, Vol. 7, No. 2, 1973., 23-37.

Zeller, E., Grundriss der Geschichte der griechischen Philosophie, Reisland, Leipzig, 1920.




DOI: http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2016.26.223-237

Povratni linkovi

  • Trenutno nema povratnih linkova