LEGITIMITET I LEGALITET PROBLEM UTEMELJENJA FILOZOFIJE PRAVA

MINA ĐIKANOVIĆ

Apstrakt


Rad istražuje mogućnost da se načelo utemeljenja filozofije prava odredi kao pojam legitimiteta. Pod legitimitetom se ne podrazumeva načelo legitimiranja političke vlasti. Legitimitet se u filozofskom kontekstu može izraziti kao jedinstveni korpus temeljnih shvatanja pravde i slobode na kojima mora počivati svaki pojam prava, a tek potom i svako političko uređenje koje pledira na priznanje. Ne može se legitimitet izvesti iz legaliteta, već na pojmu legitimiteta nužno počiva sam pojam prava kao jednog poretka delanja koji stoji u jedinstvu i razlikama s drugim porecima ljudskog delanja. Povesno apsolviran pojmovima pravde i slobode, princip legitimiteta omogućuje da se utvrdi imanentni logicitet praksisa te time i pravnog praksisa.

Ključne reči


legitimitet, pravo, filozofija prava, pravda, sloboda

Ceo tekst:

PDF

Reference


Aristotel, Nikomahova etika, Globus-SNL, Zagreb, 1988.

Clawson, R. A., Waltenburg, E. N., Legacy and Legitimacy: Black Americans and the Supreme Court, Temple University Press, Philadelphia, 2009.

Fihte, J. G., Zatvorena trgovačka država, Nolit, Beograd, 1979.

Habermas, J., “Remarks on legitimation through human rights“, Philosophy and Social Criticism, Sage Publications, London, Thousand Oaks, CA and New Delhi, 1998.

Habermas, J., “Wie ist Legitimität durch Legalität moglich?“, Kritische Justiz, Vol. 20, No. 1, Nomos Verlagsgesellschaft mbG, Berlin, 1987.

Habermas, J., Legitimation Crisis, Polity Press, Cambridge, Oxford, 1992.

Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.

Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha, Ljevak, Zagreb, 2000.

Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša-Svjetlost, Sarajevo, 1989.

Kant, I., Metafizika morala, IKZS, Sr. Karlovci-Novi Sad, 1993.

Kaufmann, Hassemer, Neumann (Hrsg.), Einführung in Rechtsphilosophie und Rechtstheorie der Gegenwart, 7. Auflage, C. F. Müller Verlag, Heidelberg 2004.

Klippel D., “Naturrecht/Rechtsphilosophie”. In: Thoma H. (eds) Handbuch Europäische Aufklärung. J.B. Metzler, Stuttgart, 2015.

Kruspel, I., Legitimität in modernen Demokratien, GRIN Verlag, Norderstedt, 2013.

Lipset, S. M., Politički čovek, Rad, Beograd, 1969.

Makijaveli, N., Vladalac, Moderna, Beograd, 1989.

Merlo-Ponty, M., Humanizam i teror, Mladost, Beograd, 1986.

Monteskje, Š., O duhu zakona, Zavod za udžbenike, Beograd, 2011.

Nozick, R., Anarchy, State and Utopia, Basic Books, New York, 1974.

Perović, M. A., Filozofija morala, Cenzura, Novi Sad, 2013.

Perović, M. A., Praktička filozofija, Filozofski fakultet, Novi Sad, 2014.

Platon, Država, Dereta, Beograd, 2013.

Platon, Kratil, u: Dela (Ijon, Gozba, Fedar, Odbrana Sokratova, Kriton, Fedon), Dereta, Beograd, 2002.

Radbruh, G., Filozofija prava, Službeni glasnik, Beograd, 2016.

Rawls, J., Theory of Justice, The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, 1999.

Ruso, Ž-Ž., Društveni ugovor, Filip Višnjić, Beograd, 2011.

Schwartz, A., “Legacy, Legitimacy and Possibility. An Exploration of Community Health Worker Experience across the Generations in Khayelitesha, South Africa“, Medical Anthropology Quarterly, Vol. 27, iss. 2, June 2013.

Weinberger, O., “Hans Kelsen as Philosopher“, Introduction to Kelsen, H., Essays in legal and moral philosophy, D. Redidel Publishing Company, Dordrecht-Holland, Boston USA, 1973.




DOI: http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2018.28.7-24

Povratni linkovi

  • Trenutno nema povratnih linkova